Za JLS-ove Vijeća MO Funkcionalnosti D'Hondt metoda Word predložak Kontakt Prijava
Edukacija · Izborno pravo · Zakon o lokalnim izborima

d'Hondt metoda – izračun mandata na lokalnim izborima u Hrvatskoj

d'Hondt metoda je proporcionalni sustav raspodjele mandata koji se primjenjuje na izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj. Zakon o lokalnim izborima (NN 144/12 i izmjene) propisuje da se mandati raspodjeljuju na temelju ovog sustava: glasovi svake liste dijele se redom s brojevima od 1 do ukupnog broja članova koji se biraju, a mjesta u vijeću osvajaju liste s najvećim rezultatima tog dijeljenja.

Kako funkcionira d'Hondt metoda

Postupak raspodjele mandata provodi se u tri koraka:

  1. Utvrđuje se biračka masa svake liste — ukupan broj važećih glasova koje je lista dobila na izborima u cijeloj izbornoj jedinici (cijelo područje grada ili općine čini jednu izbornu jedinicu).
  2. Biračka masa svake liste dijeli se redom s brojevima 1, 2, 3... sve do broja koliko se ukupno članova bira u predstavničko tijelo. Svi dobiveni rezultati (količnici) uvrštavaju se na zajedničku listu.
  3. Mjesta u vijeću osvajaju one liste koje imaju najveće količnike — svaki od najvećih količnika donosi listi jedan mandat. Ako dvije liste imaju jednak količnik za posljednji neraspoređeni mandat, prednost dobiva lista s više glasova.
Zakonska osnova

„Broj članova predstavničkog tijela jedinice koji će biti izabran sa svake kandidacijske liste utvrđuje se tako da se ukupan broj važećih glasova koje je dobila svaka lista dijeli s brojevima od jedan do, zaključno, broja koliko se članova predstavničkog tijela jedinice bira, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci."

Izborni prag od 5 posto — biračka masa i uvjet za raspodjelu mandata

Nije dovoljno dobiti glasove — lista mora prijeći izborni prag da bi uopće sudjelovala u raspodjeli mandata. Prema članku 84. stavku 1. Zakona o lokalnim izborima, pravo na sudjelovanje u diobi mjesta imaju liste koje na izborima dobiju najmanje pet posto (5%) važećih glasova birača — taj broj glasova naziva se biračka masa liste. Liste čija biračka masa ne dostiže ovaj prag isključene su iz raspodjele mandata, bez obzira na broj glasova koji su dobile.

Korak po korak: primjer izračuna

Prikazujemo zamišljeni primjer izbora u gradskom vijeću s 5 vijećnika. Na izborima sudjeluju tri liste — sve tri su prešle izborni prag od 5% važećih glasova i sudjeluju u raspodjeli.

Ovo je ilustrativni primjer za razumijevanje metode. Stvarni izborni rezultati objavljuju se na službenoj stranici Državnog izbornog povjerenstva (www.izbori.hr).

Primjer — 5 mandata, 3 liste

Lista A
1.200
Lista B
850
Lista C
440

Biračka masa svake liste dijeli se s brojevima 1 do 5 (jer se bira 5 vijećnika). Označena polja (★) su 5 najvećih količnika koji donose mandate.

Dijelitelj Lista A (1.200) Lista B (850) Lista C (440)
÷ 1 1.200 ★ 850 ★ 440 ★
÷ 2 600 ★ 425 ★ 220
÷ 3 400 283,3 146,7
÷ 4 300 212,5 110
÷ 5 240 170 88

★ = dodijeljen mandat. Decimalni ostaci uvažavaju se sukladno čl. 84. Zakona o lokalnim izborima.

2
Lista A
2
Lista B
1
Lista C

Prvih 5 količnika po veličini: 1.200, 850, 600, 440, 425. Lista A osvaja 2 mandata (količnici 1.200 i 600), Lista B osvaja 2 mandata (850 i 425), Lista C osvaja 1 mandat (440).

Poseban slučaj: jednaki količnici

Može se dogoditi da dvije ili više lista imaju jednak količnik za posljednji neraspoređeni mandat. U tom slučaju, prema Zakonu o lokalnim izborima, prednost dobiva lista koja je na izborima dobila veći ukupan broj glasova. Ako su i ukupni glasovi jednaki, pitanje se rješava sukladno posebnim odredbama zakona i odlukama nadležnog izbornog povjerenstva.

Koji kandidati s liste dobivaju mandat

Kada je utvrđeno koliko mjesta svaka lista dobiva, primjenjuje se članak 85. Zakona o lokalnim izborima: sa svake kandidacijske liste izabrani su kandidati od rednog broja 1 pa do rednog broja koliko je određena lista dobila mjesta u predstavničkom tijelu.

U primjeru s gornjeg: Lista A dobiva 2 mandata, pa su izabrani kandidat s mjesta 1 i kandidat s mjesta 2 na listi. Lista C dobiva 1 mandat, pa je izabran samo kandidat s mjesta 1.

Izračun raspodjele mandata u gradskom vijeću i vijeću općine

D'Hondt metoda primjenjuje se pri raspodjeli mandata u gradskom vijeću, vijeću općine i vijeću gradske četvrti — svim predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Cijelo područje jedinice čini jednu izbornu jedinicu, a birači glasaju za kandidacijske liste — ovu temeljnu odrednicu propisuje članak 76. Zakona o lokalnim izborima.

Isti sustav raspodjele mandata primjenjuje se i na parlamentarnim izborima za Hrvatski sabor (140 zastupnika u deset izbornih jedinica) te na izborima za Europski parlament iz Republike Hrvatske.

Kako eIzbori automatizira d'Hondt izračun

Ručni izračun d'Hondt metode moguć je i provjerljiv — i upravo je ta transparentnost jedna od razloga zašto ga zakon propisuje. Međutim, na dan izbornog prebrojavanja, s rezultatima s desetaka ili stotina biračkih mjesta, svaka ručna pogreška u unosu odgađa objavu rezultata i zahtjeva ponovnu provjeru.

Tok obrade u eIzbori-u prati zakonski propisani redoslijed:

  1. Unos rezultata glasovanja po biračkim mjestima s automatskom kontrolom dosljednosti
  2. Zbroj glasova po listama — sustav automatski sumira glasove svih biračkih mjesta (biračka masa)
  3. Provjera izbornog praga — sustav identificira liste koje su prešle 5% i isključuje ostale
  4. Izračun mandata — dijeljenje biračke mase, rangiranje količnika, dodjela mandata po listama
  5. Generiranje izvještaja — Word dokumenti s mandatnom listom, spremni za objavu i arhiviranje

Česta pitanja o d'Hondt metodi

Je li d'Hondt metoda propisana zakonom?

Da. Članak 84. Zakona o lokalnim izborima (NN 144/12 i izmjene) propisuje postupak raspodjele mandata koji odgovara d'Hondt metodi: biračka masa svake liste dijeli se brojevima od 1 do ukupnog broja članova koji se biraju, a mandate osvajaju liste s najvećim količnicima.

Koji je izborni prag za sudjelovanje u raspodjeli mandata?

Prema članku 84. stavku 1. Zakona o lokalnim izborima, pravo na sudjelovanje u diobi mjesta imaju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača. Liste ispod tog praga isključuju se iz raspodjele.

Gdje se mogu provjeriti službeni rezultati lokalnih izbora?

Rezultate lokalnih izbora objavljuje Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske na službenoj stranici www.izbori.hr, s detaljima glasovanja po biračkim mjestima.

Koristi li se isti sustav i na parlamentarnim izborima?

Da. Ista metoda raspodjele mandata primjenjuje se i na izborima zastupnika u Hrvatski sabor, sukladno Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.

Može li lista dobiti mandat s 0 glasova?

Ne. Lista koja nije dobila glasove nema biračku masu, pa su svi njeni količnici nula — takva lista ne može sudjelovati u raspodjeli. Uz to, lista mora prijeći izborni prag od 5% važećih glasova.

Što se dogodi ako dvije liste imaju jednak količnik za posljednji mandat?

Prema Zakonu o lokalnim izborima, prednost dobiva lista koja je na izborima dobila veći ukupan broj važećih glasova (biračka masa).

Automatski d'Hondt izračun za vaš grad ili općinu

Tražite rješenje koje automatski provodi d'Hondt izračun na temelju rezultata s biračkih mjesta? Kontaktirajte nas za demo — prilagođavamo prezentaciju vašem broju biračkih mjesta i listama.

Zatraži demo →